Sedamnaesta Slobodna Zona donosi mnogo dobrih filmova i prijatnih iznenadjenja za našu vernu publiku, ali i buduće obožavatelj/ke našeg festivala. U godini za nama svet je pretrpeo velike promene, neki prioriteti su se promenili, bilo je potrebno naći nove načine za produkciju filmova, ali i za komunikaciju sa publikom.

Našom ovogodišnjom selekcijom dominiraju filmovi koje je najbolje gledati na velikom platnu, u mraku bioskopa – oni su spektakularni i dramatični, vode nas sa lakoćom u teško dostupne predele naše planete i u dubine ljudske duše. Ovde predstavljamo samo nekoliko ostvarenja (ima ih mnogo više!) koje su režirale rediteljke, i koje ove godine dominiraju našim programom.

Dovedite svoju brigadu  (selekcija U Fokusu)

Lusi Voker je poznata publici Slobodne Zone po filmovima Dnevnik o padu i Deponija, a sada ćete, u okviru programa U fokusu, imati prilike da upoznate i njen najnoviji film sa ovogodišnjeg Sandens festivala “Dovedite svoju brigadu”. Kroz pregršt dramatičnih snimaka spasilačkih službi i vatrogasaca, kao i ljudi koji su satima bili zarobljeni u vatrenoj stihiji, rediteljka nas suočava sa pitanjem: šta je uzrok sve većeg broja katastrofalnih požara u Americi ali i širom sveta? Njen film nas upoznaje, ne samo sa grupom hrabrih ljudi koji pokušavaju da nastave svoj život i suoče se sa gubitkom posle katastrofe, već i sa spasiocima, ekolozima i naučnicima koji pokušavaju da objasne zbog čega su ovakvi događaji sve učestaliji i sve smrtonosniji i da li ima načina da se oni spreče? Film donosi i dragocene uvide koliko je čovek otuđen od prirode, ali i predlaže rješenja koja se kriju u tradicionalnim praksama autohtonih stanovnika Amerike, povratku prirodi i suštini života. Ovaj film opominje i slavi život u isto vreme, ali i podstiče na razmišljanje. Posle projekcije filma biće održan (online) master klas rediteljke Lusi Voker, koja će putem Zoom-a direktno odgovarati na pitanja publike, a mladi filmski profesionalci i entuzijasti će zatim u okviru master klasa biti u prilici da čuju o tome kako Lusi pristupa temama i likovima svojih filmova, kao i šta se dešava kada snimljeni materijal konačno dođe u montažu.

Šper ide u Holivud (međunarodna selekcija)

Vanesa Lapa je izraelska novinarka i filmska rediteljka koja se u uzbudljivom dokumentarnom filmu Šper ide u Holivud bavi pokušajem ‘pranja’ biografije tzv. „dobrog Naciste“ i Hitlerovog arhitekte Alberta Špera. Šper (1905-1981) je bio ministar za naoružanje i ratnu proizvodnju u nacističkoj Nemačkoj, ali je bio poznatiji jednostavno kao „Hitlerov arhitekta“. Jedan od dvadesetak velikih ratnih zločinaca koji su bili optuženi na suđenju u Nirnbergu, osuđen je za „zločine protiv čovečnosti“ zbog korišćenja ropskog rada i za dlaku izbegao ​​pogubljenje. Šper je proveo 20 godina u zatvoru Špandau gde je prokrijumčario spise koji su zatim postali svetski bestseler pod nazivom Unutar Trećeg Rajha (Inside Third Reich).

Dobro obrazovan, zgodan, harizmatičan i nepogrešivo narcisoidan, Šper je po izlasku iz zatvora rekao okupljenim novinarima: „Možete da vidite da i posle 20 godina, još uvek dobro izgledam.“

Vanesa Lapa, autorka sjajnog dokumentarca o Himleru, priču o Šperovom pohodu na Holivud počinje 1971. godine u momentu kada britanski scenarista Endrju Birkin sa Šperom snima 40 sati audio materijala, u kome Šper kazuje svoj život, sa ciljem da proda priču za snimanje filma za Paramount Pictures. Kao u najnapetijem trileru, kroz virtuozno kombinovanje audio snimaka i retko viđenih arhivskih materijala, pratimo mehanizme monstruoznog poricanja istine i vidimo koliko je varljiva linija podele između istorijske i Šperove istine, te koliko je lako iskriviti i falsifikovati istoriju.

Posle projekcije filma na Berlinalu 2020, rediteljka je odgovarajući na pitanja publike rekla i ovo: „Da je Šperov film zaista snimljen u Holivudu, mnogi bi njegovu verziju prihvatili kao činjenicu. Moramo veoma ozbiljno da shvatimo opasnost od istorijskog revizionizma.“

STOP-Zemlja!  (Selekcija 14+)

Dugometražni prvenac ukrajinske rediteljke, scenaristkinje i montažerke Katarine Gornostaj STOP! Zemlja, koji prikazujemo u okviru programa 14+ mnogo je više od filma o odrastanju. Mlada rediteljka je medju stotinama tinejdžera, protagoniste svog filma pronašla u nekoliko kijevskih škola u kojima je organizovala serije pripremnih glumačkih radionica. Tako je je film pronašao svoje junake, pa su sve tinejdžerske brige, ljubavi, radosti i sumnje autentični. Mladi glumci naturščici su u likove Senje, Maše, Saše, ali i čitavog njihovog razreda, utkali i veliki deo sebe samih. Ovaj dokumentaristički pristup daje ovom inače sjajno dizajniranom filmu za mlade dozu očaravajuće autentičnosti. Žiri Slobodne Zome Junior će imati težak zadatak da izabere najbolji od tri sjajna filma iz ove selekcije, a ja bih ga rado preporučila i svima ostalima – ako ste malo stariji podsetiće vas na sopstvene tinejdžerske dane, muke i radosti zaljubljivanja i odrastanja, a možda ćete u Maši i njenim prijateljima prepoznati vašu decu ili mlade ljude koje poznajete, pa ćete i njih a i same sebe malo bolje razumeti. U bioskopu film možete pogledati 9. novembra u Dvorani kulturnog centra u Beogradu od 13.30 ili širom Srbije od 10. novembra preko platforme Kinokauch.

Snežni leopard (selekcija Green Zone)

Fotograf Vincent Munije i pisac Silvan Teson u filmu Snežni leopard rediteljke Mari Amiget sakupljaju trenutke neprolazne lepote. Sakriveni u pejzažima u koje ljudska noga jedva da je kročila, oni čekaju da ugledaju mitsko biće i nedostižni sveti gral fotografije – snežnog leoparda.

Za njih vreme ne postoji – beskrajni sati na čeki pretvaraju se u umetnost posmatranja, sagledavanja lepote sveta u kome čovek nije ni jedina ni najmoćnija grabljivica, već uljez koji da bi preživeo mora da se vrati sebi i svojoj pravoj prirodi, pre nego što bude kasno. Tek tada će biti zaista slobodan. Putopisna knjiga Silvana Tesona pod istim nazivom objavljena je i na našem jeziku, ali je doživljaj koji ćete imati gledajući film Mari Amiget na velikom platnu nezaboravan. Prateći svoje protagoniste kroz veličanstvene predele netaknute prirode i uz magičnu muzičku partituru Vorena Elisa i Nika Kejva, rediteljka pronalazi nešto još ređe i neuhvatljivije od onoga što traže njeni junaci.

Slucaj: Ti (Ženska linija)

Alison Kun, mlada nemačka rediteljka i glumica u svom filmu Slučaj: Ti hvata se u koštac sa temom koja je veoma aktuelna i kod nas – zloupotreba moći i seksualno zlostavljanje. Pet mladih glumica okuplja se na pozornici kako bi rekonstruisale traumatični događaj iz prošlosti kome su sve prisustvovale – kastingu za ulogu u filmu koji se pretvorio u zloupotrebu i seksualni napad. Kada nekoliko godina kasnije producenti od materijala nastalog na tom kastingu izmontiraju film i odluče da ga puste na jednom festivalu (!) kap konačno preliva čašu. U toku četiri snimajuća dana junakinje ovog filma pred kamerama, svaka iz svog ugla, rekonstruišu događaje tog kobnog dana i na površinu izlaze sva sramota, gnev i nemoć koje su osećale pitajući se: „Hoće li mi neko pomoći?“. Ovaj film, brutalan i isceljujući u isto vreme, pokazuje koliko je važno (pro)govoriti o ovakvim slučajevima i koliko je važno, ne samo pokazati solidarnost prema žrtvama, već i sistemski sprečiti da se takve stvari događaju, ponavljaju, pravdaju i normalizuju.

Frida (Zona bez granica)

Kratki igrani film Aleksandre Odić Frida, koji prikazujemo u okviru programa Zona bez granica minimalističkim filmskim jezikom govori o odnosu dve mlade žene – medicinskoj sestri i njenoj pacijentkinji. Kroz sitne gestove u okviru svakodnevne bolničke rutine, Aleksandra Odić nam priča priču o nežnosti, ljubavi i tankim nitima koje nas vežu za život i od njega dele. Dve sjajne glumice skoro bez reči nam dočaravaju distancu i bliskost, radost života i izvesnost smrti.

Rediteljka je i sama godinama radila kao medicinska sestra i ovaj film je baziran na njenim iskustvima iz vremena kada se još nije bavila režijom. Film je prikazan na ovogodišnjem festivalu u Kanu u okviru programa Cinefondation, a Aleksandra je dobitnica novoustanovljene nagrade Lights On Women, o kojoj je odlučivala britanska glumica Kejt Vinslet. U obrazloženju piše: “Hrabra suptilnost i skoro potpuno odsustvo dijaloga stvaraju unutrašnji bol, a za to je potrebna hrabrost, veština i delikatna ruka“. Film Frida je moguće videti na velikom platnu u Art Bioskopu Kolarac 5. novembra u 20.30 časova.

I još jedna napomena – ako vam se 217 minuta filma čini predugo, ne dajte se zavarati – nemojte propustiti priliku da pogledate dokumetarni film Marije Špet i provedete godinu dana sa profesorom Diterom Bahmanom i njegovim razredom. Profesor Bahman i njegovi časovi, dobitnik Srebrnog medveda na ovogodišnjem Berlinalu će vas raznežiti, nasmejati, uzbuditi i podsetiti vas na školske dane i vaše omiljene učiteljice i učitelje – one posebne ljude koji sve umeju i sve razumeju i koji nas ne pripremaju za uspeh i karijeru, prestiž i novac – već za život sa svim njegovim surovostima i po nekom nežnošću.

Dobro došli u Slobodnu zonu!

Slobodna Zona 17. Filmski festival