Ovog leta planeta je doslovno postala uzavrela lopta, nikada toplija u svojoj (novijoj) istoriji, a mi vam predlažemo nekoliko veoma svežih naslova sa kojima ćete lakše pregurati visoke temperature. Pred vama je niz međusobno radikalno različitih knjiga – od esejistike do klasičnog romana, od akademskog istraživanja do poezije, od dokufikcije do biografije.

Lektira Milica magazina za jul i avgust ovoga puta predstavlja izbor, ne konkretan naslov, ali uz sugestiju da birate između navednih autorki – čiji će vam intimistički i kritički narativi uzburkati tlo/talase pod nogama.

Iz prve sveske časopisa “Ženski pokret”

FAFARIKUL
Đurđica Čilić

Neobična zbirka “autofiktivnih crtica iz svakodnevnog života” (kako izdavač opisuje ovu knjigu) predstavlja intimno putovanje kroz slike iz naratorkinog života, kroz različite evropske gradove, njihovu dinamiku, poeziju, ljude. Ova kolekcija od stotinak anegdota, situacija i sećanja – od detinjstva Đurđice Čilić pa do danas – sakupljena je u razgranatu krošnju drveta iz naslova. Spisateljica Korana Serdarević navela je da su sve ove crtice “zapravo jedna mala enciklopedija tog divnog lika pripovjedačice”, a u pitanju je emotivno štivo kroz koje se klizi, i koje će vas navesti da mislite o životu samom.

DOBROTA RAZDVAJA DAN I NOĆ
Marija Dejanović

Nova knjiga poezije Marije Dejanović napisana je kao potraga za mestom porekla i prostorom doma, a na obodu jedne od autorkinih (mogućih) kuća, nalazi se more. Marija Dejanović se u svojoj trećoj knjizi zrelo sukobljava sa prolaznicima, prijateljima, članovima porodice, turistima i svim jezicima kojima oni do nje dopiru – ili se o nju odbijaju. 

SMRTNI ISHOD ATLETSKIH POVREDA
Milica Vučkovići 

Nakon Boldvina, drugi roman Milice Vučković ovih dana stiže na police knjižara, a sama autorka je za Nova.rs prošle godine izjavila: “Taj novi roman na kojem radim, mislim da će biti baš sulud, možda čak bude i grozan, to me mnogo raduje.” Lana Bastašić u svojoj opaski na koricama istakla je da “proza Milice Vučković ne dopušta buržoasku utjehu „lijepe“ rečenice”, te zato – i pre nego što nam dopadne šaka – predlažemo da kao osveženje uzmete knjigu autorke koja beži od visokokatarzičnih i nadahnutih prizora pravo u iskrenost pripovedačkog diskursa.

NIŠTA OBIČNO: BIOGRAFIJA VISLAVE ŠIMBORSKE
Mihail Rušinek

Jedina knjiga na ovoj listi koju nije napisala autorka u potpunosti je ipak posvećena autorki, i to jednoj od najznačajnijih pesnikinja u istoriji književnosti. Kroz sećanja i primećivanja Mihaila Rušineka u ovoj knjizi upoznajete drugu stranu čuvene Vislave Šiborske, čiji odsečni i taktilni stihovi neretko predstavljaju jedan od prvih koraka ka upoznavanju savremenog poetskog prostora Evrope. Nakon čitanja ove biografske ispovesti, kod istog izdavača možete pronaći i njene odabrane pesme.

IZBRISANO UŽIVANJE: KLITORIS I MIŠLJENJE
Ketrin Malabu

Ketrin Malabu je poznata savremena francuska filozofkinja koja se bavi istraživanjem na prelazu između filozofije, neuronauka i psihoanalize, a počev od svoje prve knjige – u kojoj se pre više od decenije pita šta bi trebalo da radimo sa svojim mozgom –  centralno mesto u njenom radu nosi pojam plastičnosti. Njena knjiga o izbrisanom uživanju posvećena je klitorisu: jedinom organu koji služi isključivo uživanju, te koji kao takav dugo biva ostavljen bez vizuelnog prikaza u anatomskim knjigama ili u umetničkim delima. U trenutku kada se o seksualnosti govori sve više i sve kompleksnije, ali kada su seksualna sakaćenja i dalje učestala pojava u pojediim delovima sveta, ova knjiga predstavlja sjajan uvid u anatomsku i društvenu istoriju jednog kontroverznog dela tela.

ČEŠLJUGAR
Dona Tart

Ubedljivi bestseler i najpoznatija knjiga na ovoj listi, koja zbog svog statusa ipak ne bi smela sa nje da izostane. Epski roman Done Tart kod nas je objavljen tek prošle godine, a radi se o knjizi snažnoj i preciznoj u svojim vrhunskim stilskim rešenjima. Autorka vodi čitaoce kroz mračnu Ameriku i Evropu svog (ovog) trenutka kroz roman o odrastanju, koji je od 2013. kada je prvi put objavljen proglašen, i od strane čitalaza i od strane kritike, za najvažniji roman decenije, za – klasik! Predlažemo da proverite da li je za vas Češljugar možda najvažniji roman ovog leta, sada kada je konačno dostupan u odličnom prevodu.



PERIODIKA U FEMINISTIČKOJ UČIONICI. ČASOPIS “ŽENSKI POKRET” (1920–1938) I STUDIJE KNJIŽEVNOSTI
Ana Kolarić

Jugoslovenski časopis Ženski pokret (1920-1938) izdavalo je Društvo za prosvećenje žene i zaštitu njenih prava, a u pitanju je prvi profilisani feministički časopis u Jugoslaviji, osmišljen i uređivan iz perspektive radikalnog građanskog feminizma, koji je istovremeno i najdugovečnije izdanje ovog tipa na našim prostorima. Autorka Ana Kolarić bavi se feminističkom teorijom i kritikom, studijama kulture, te studijama periodike (Žena i The Freewoman), dok je za njenu drugu knjigu Jelena Milinković napisala da “postavlja temelje za kreiranje budućih i unapređenje postojećih feminističkih učionica.” Ukoliko vam se uranja u kritičku prošlost izrazito progresivnog časopisa, ovo je literatura koja će vam obeležiti leto.

 

GRAVITACIJE
Senka Marić 

Vladimir Arsenić, jedan od urednika i vlasnika izdavačke kuće Partizanska knjiga, za novi roman Senke Marić napisao je: “Ovo je žensko pisanje, ono koje žena piše za žene, gađajući u samu srž ženskog bivstva.” Nakon tri knjige poezije, te svog veoma uspešnog i nagrađivanog romana-prvenca, Kintsugi tijela, autorka predstavlja delo koje ponovo progovara o ženskom iskustvu, samoći i sazrevanju – između dve sasvim različite žene, njihovih života i istorija. Friško iz štampe, ugrabite Gravitacije i odnesite ih sa sobom pod suncobran, na prekookeanski brod, na balkon.

MODERNI ŽIVOT U UDARNOM TERMINU
Ildiko Erdei

Istaživačica i profesorka na Filozofskom fakultetu, Ildiko Erdei do sada se bavila uzbudljivim temama, a doktorirala je iz oblasti antropologije potrošnje. U svojoj novoj knjizi autorka istražuje jugoslovenske socijalističke modernosti kroz prizmu televizije, humora i politike, fokusirajući se pre svega na TV serije – koje su i danas snažan povod za razmišljanje i preispitivanje, te nesumnjivo izvor bogatih (posredovanih) iskustava i modela ponašanja i postupanja. Ako paralelno čitate knjige i gledate serije (a ko danas ne pogleda barem jednu mesečno), ova će vam analiza televizijskih mehanizama prošlosti i sadašnjosti zasigurno prijati.

Naposletku, kao dodatni predlog lektire, uredništvo Ženskog pokreta preporučuje svojim čitaocima pre 100 godina, a mi prenosimo vama danas: